Hronični umor od međuljudskih odnosa

ljiljana sipragic lovily

Postoje razni umori, ali najgori su oni od ljudi. A ja, izgleda, bolujem od hroničnog umora te vrste. Kažem izgleda, jer ni sama ne znam. Znam da je to umor od kog te boli i svaka koščica i svaki dio duše, kao i da mu nema lijeka. Dok ne kreneš sa djelima i krupnim korakom naprijed.

Trudiš se stalno. Stoijedan posto. U svakoj situaciji. Daš svaki atom sebe u neki odnos – koji je pokvaren. A ništa ne boli tako kao pokvareni međuljudski odnosi. Pokvareni do te mjere da ih treba baciti u smeće. A opet toliko značajni da svim sredstvima i puni nade pokušavate zakrpiti rupe. To je nešto kao borba sa vjetrenjačama, čekanje Godoa i grožđe na vrbi u jednom.

Koliko ste puta rekli “još samo jednom” nekim ljudima? Koliko ste puta pokušali “još samo jednom” prvi napraviti pomak? Koliko ste puta rekli “još samo jednom” trpljenju nečega šta vam ne odgovara? I koliko puta ćete to još ponoviti dok ne shvatite da je kraj odavno došao, i da ste zaglavili u odjavnoj špici – onoj koja traje duže i od samog filma?

Ljudi su postali teški. I nerazumni. Kompromis se preselio u bajke, razgovor o stvarnosti se odvija u nestavarnom internet svijetu, pridike se drže kroz “smajlije” (oksimoron, znam), sreća se ne dijeli, a ljutnja se ne rješava.

Zato, prestanite.

Prestanite se truditi oko ljudi kojima ništa ne značite.

Prestanite se truditi oko ljudi kojima ste samo još jedna usputna stanica u životu.

Prestanite ulagati i vrijeme i trud u odnos koji je vidno polomljen, bez obzira na njegove godine iskustva.

Prestanite vjerovati u lažne odnose.

Prestanite živjeti u nedefinisanim odnosima. Ili ste jedno ili ste drugo ili niste ništa. Bukvalno ništa.

I prestanite se nadati da će doći onaj bolji trenutak, jer neće.

Ljudi koji vas vole, kojima je stalo i koji žele svaki dio vas u svom životu to pokazuju svaki dan. Na ovaj ili onaj način. Opravdavanje svakog pogrešnog koraka osobe do koje vam je stalo je samo i isključivo traženje izgovora. A izgovora nema.

Život je previše kratak za smrdljive i neiskrene odnose, skrivene ljubavi, čekanje dana kada će ljubav odjednom da se stvori i trenutka kada će sve doći na svoje. Ako neko ne vidi vaš sjaj već sada, kada stanete pred njega, neće nikada.

Da, živjeti u nadi je ljepše i tome pribjegavamo u svim segmentima života, ali živjeti sa znanjem da to nije TA osoba samo daje priliku da ideš dalje i pronađeš onu pravu. Bilo da je to drugar za cijeli život ili ljubav za zauvijek.

Toliko je ljudi na planeti Zemlji. Sigurno se u nekom ćošku kriju i tvoji životni saputnici.


Would you like to order some pizza and get fat with me?

Podijeli sa drugima: